+++HRIŠĆANSKE CRKVE DANAS SLAVE VASKRS+++

Beograd,24.april 2022.godine.Vaskrsenje Hristovo, jevanđeljski dogadjaj kojim je pre više od dva milenijuma počela novozavetna istorija čovečanstva, hrišćanske crkve obeležavaju danas. 

Vaskrsenje Hristovo u svetu, osim srpske, danas slavi ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima koji žive na Aljasci.

 

Praznik Vaskrsenja obeležava se u hramovima Srpske pravoslavne crkve (SPC) jutarnjim liturgijama na dan praznika nad praznicima.
Vaskrsenje Isusa Hrista, hrišćanski praznik nad praznicima koji je osnova novozavetne propovedi i vere u spasenje slavi se od vremena prvih apostola.
Suštinu i načelo hrišćanske vere objasnio je sveti apostol Pavle čija je propoved osnažila i usmerila novozavetnu veru.
“Ako Hristos ne vaskrse prazna je propoved naša i prazna je vera naša“, kaže apostol Pavle čije su poslanice deo Novog zaveta i u kojima on, rušeći starozavetna pravila, uči ljude praštanju i ljubavi i otvara vrata spasenja i carstva nebeskog.
U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Prema hrišćanskim jevandjeljima, dogadjaj se zbio na grobu Hristovom a radosnu vest je ženama mironosicama, „Mariji Magdaleni i drugoj Mariji“, saopštio andjeo blagovesnik Gavrilo.
“A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao sneg“, zapisao je jevandjelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sedi na „grobnom kamenu“ i pokazuje prstom na prazan grob.
“Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao“, zapisano je u Jevandjelju po Mateju, a slično i u drugim jevandjeljima koja se završavaju porukama nove vere čiju propoved nastavljaju Hristovi apostoli.
“I bijahu jedno u crkvi hvaleći i blagosiljajući Boga“, zapisano je u poslednjem redu Jevandjelja po Luki kao preporuka o stvaranju jedinstvene vaseljenske crkve čiji je kanon uspostavljen na Prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine nove ere.
Prema odlukama Nikejskog sabora koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedelju punog meseca posle proleće ravnodnevnice ali obavezno posle jevrejske Pashe. Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog Vaskrsenja. Poznato je takodje da su Rodjenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i Vaskresnje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak medju ljude.
U knjizi Otkrivenja Jovanovog kojom se završava Novi Zavet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak medju ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov kome se nadaju Hrišćani.
Vaskrs, najvažniji hrišćanski praznik spada u red „pokretnih“ svetkovina.To znači da se ne proslavlja uvek istog datuma. Isti je samo dan – nedelja.Vaskrs je praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove. Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju. Farbanje vaskršnjih jaja jedan od najlepših i najradosnijih običaja, koji se nije iskorenio, čak ni u gradovima. Vernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na dogadjaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove „čuvarkuća“.

Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.
U SPC pravoslavni vernici razmenjuju pozdrave – Hristos vaskrse i – Vaistinu vaskrse!

Hristos Vaskrs-Vaš Novi policijsko sindikalni savez!!!